Sažetak
Cilj rada je razgraničenje građanske, prekršajne i krivične odgovornosti upravljača puta. Normativnom i uporednopravnom analizom, uz razmatranje sudske prakse, ispituju se povećana opasnost puta, propusti održavanja, solidarnost i regres. Zastupa se stav da Zakon o obligacionim odnosima dopušta objektivnu odgovornost kada je šteta ostvarenje povećane opasnosti konkretnog puta ili djelatnosti. Odluka Ustavnog suda BiH AP-2712/21 i francuska i austrijska rješenja pokazuju potrebu za preciznim razgraničenjem pravnih osnova. Zaključuje se da osnov građanske odgovornosti zavisi od izvora rizika i mjerodavnog propisa, dok kaznena odgovornost zahtijeva individualizovanu povredu dužnosti i ispunjenje zakonskih pretpostavki.
Predmet analize
Problem koji rad razmatra
Kada stanje puta ili signalizacije doprinese nezgodi, potrebno je utvrditi nadležnog upravljača, konkretnu dužnost održavanja i odnos između propusta, drugih uzroka i nastale štete.
Pravni okvir
Propisi i pravna pitanja
Rad razgraničava građansku odgovornost od prekršajne i krivične odgovornosti, uz uporednopravni osvrt. Primjena svakog osnova zavisi od mjerodavnog propisa i činjenica konkretnog slučaja.
Stručna analiza
Tehnički i dokazni aspekt
Analiza obuhvata dokumentovanje stanja puta, saobraćajne signalizacije i održavanja te utvrđivanje uzročne veze sa nastankom nezgode.
Zaključci autora
Ključni zaključci
Osnov građanske odgovornosti zavisi od izvora rizika i mjerodavnog propisa, dok kaznena odgovornost zahtijeva individualizovanu povredu dužnosti i ispunjenje zakonskih pretpostavki.
Literatura i izvori
Reference iz izvornog rada
Potpun spisak propisa, sudskih odluka, fusnota i stručne literature nalazi se u izvornom dokumentu autora, dostupnom za preuzimanje na ovoj stranici.