Sažetak

Cilj rada je razgraničenje građanske, prekršajne i krivične odgovornosti upravljača puta. Normativnom i uporednopravnom analizom, uz razmatranje sudske prakse, ispituju se povećana opasnost puta, propusti održavanja, solidarnost i regres. Zastupa se stav da Zakon o obligacionim odnosima dopušta objektivnu odgovornost kada je šteta ostvarenje povećane opasnosti konkretnog puta ili djelatnosti. Odluka Ustavnog suda BiH AP-2712/21 i francuska i austrijska rješenja pokazuju potrebu za preciznim razgraničenjem pravnih osnova. Zaključuje se da osnov građanske odgovornosti zavisi od izvora rizika i mjerodavnog propisa, dok kaznena odgovornost zahtijeva individualizovanu povredu dužnosti i ispunjenje zakonskih pretpostavki.

Predmet analize

Problem koji rad razmatra

Kada stanje puta ili signalizacije doprinese nezgodi, potrebno je utvrditi nadležnog upravljača, konkretnu dužnost održavanja i odnos između propusta, drugih uzroka i nastale štete.

Pravni okvir

Propisi i pravna pitanja

Rad razgraničava građansku odgovornost od prekršajne i krivične odgovornosti, uz uporednopravni osvrt. Primjena svakog osnova zavisi od mjerodavnog propisa i činjenica konkretnog slučaja.

Stručna analiza

Tehnički i dokazni aspekt

Analiza obuhvata dokumentovanje stanja puta, saobraćajne signalizacije i održavanja te utvrđivanje uzročne veze sa nastankom nezgode.

Zaključci autora

Ključni zaključci

Osnov građanske odgovornosti zavisi od izvora rizika i mjerodavnog propisa, dok kaznena odgovornost zahtijeva individualizovanu povredu dužnosti i ispunjenje zakonskih pretpostavki.

Literatura i izvori

Reference iz izvornog rada

Potpun spisak propisa, sudskih odluka, fusnota i stručne literature nalazi se u izvornom dokumentu autora, dostupnom za preuzimanje na ovoj stranici.